Course Content

Total learning: 15 lessons Time: 9999 weeks
  • Uvod  0/2

    • Lecture1.1
    • Lecture1.2
  • Kriza kao prilika  0/12

    • Lecture2.1
      Što je kriza? Preview
    • Lecture2.2
    • Lecture2.3
    • Lecture2.4
    • Lecture2.5
    • Lecture2.6
      Kriza kao prilika Preview
    • Lecture2.7
    • Lecture2.8
    • Lecture2.9
    • Lecture2.10
      Krizni management Preview
    • Lecture2.11
    • Lecture2.12
  • Popis priloga  0/1

    • Lecture3.1

Kriza kao prilika

Ako se kreće od pretpostavke da većina kriza na koje poduzeće može utjecati kreću od unutarnjih uzročnika, tada se govori o djelovanju ili nedjelovanju menadžmenta i zaposlenika. U tom slučaju važno je uložiti u edukaciju ljudi, informirati menadžment u području ranog prepoznavanja simptoma krize te mogućnostima reakcije na njih i izbjegavanje krize ili prilikama za rješavanje nastale krize.

Mogućnosti rješavanja strateške krize

Indikatori strateške krize su:

  • konkurentska pozicija,
  • tržišni rast,
  • cijene,
  • kvaliteta proizvoda,
  • percepcija kupca,
  • opseg investiranja,
  • opseg istraživanja i razvoja,
  • vrijednost za vlasnike.

Kod strateške krize poduzeće počinje gubiti svoju tržišnu poziciju i to se događa postupno, pa nije u prvi mah uočljivo kao problem. Za početak je važno prepoznati uzroke i tada odabrati mogućnosti djelovanja, kao što su:

  • nove tržišne niše,
  • bolje brendiranje poduzeća ili njegovih proizvoda/usluga,
  • poraditi na inovacijama proizvoda/usluga,
  • investirati u dodatnu obradu tržišta,
  • razmotriti mogućnosti kreiranja nove politike cijena,
  • poraditi na PR-u i percepciji poduzeća pred njegovim kupcima.

Mogućnosti rješavanja krize uspjeha

Indikatori krize uspjeha su:

  • problemi s novčanim tokom,
  • pad burzovne vrijednosti poduzeća,
  • nemogućnost stvaranja nove vrijednosti,
  • pad rentabilnosti ulaganja,
  • pad rentabilnosti prometa,
  • smanjenje dobitaka po dionici,
  • niska stopa povrat investicije.

Kod krize uspjeha poduzeće još uvijek nema problema s likvidnosti, no iz prethodnih indikatora mogu se prepoznati problemi koji će u konačnici dovesti do krize likvidnosti jer već u ovoj fazi dobitci nisu primjereni ili nisu u skladu s poduzetničkom aktivnosti.

Moguća rješenja:

  • povećanje marketinških aktivnosti i jačanje prisutnosti/vidljivosti na tržištu,
  • optimizacija troškova,
  • nova politika cijena,
  • smanjenje zaliha.

Mogućnosti rješavanja krize likvidnosti

Indikatori krize likvidnosti su:

  • stupnjevi likvidnosti,
  • radni kapital,
  • koeficijent obrtaja,
  • dani vezivanja zaliha,
  • novčani tok,
  • račun tokova novca.

Krizu likvidnosti označava negativno poslovanje, nemogućnost podmirenja obaveza, insolventnost, nelikvidnost i nemogućnost izvršavanja obveza. Ova kriza traži mudro i brzo djelovanja menadžmenta poduzeća.

Od već spomenutih načina prevladavanje krize ovdje su još neke mogućnosti:

  • optimizacija poslovanja (detaljna analiza procesa proizvodnje i analiziranje mogućnosti optimiziranja sustava),
  • rezanje svih nepotrebnih rashoda (u nastavku detaljnije uz prijedloge smanjenja troškova),
  • ukidanje manje važnih radnih mjesta (potrebna kvalitetna analiza učinka pojedinaca i važnosti pojedinih radnih mjesta, u skladu s daljnjom strategijom poslovanja poduzeća),
  • zaduživanje, ako postoje mogućnosti (ishođenje komercijalnih kredita banaka ili traženje opcija i mogućnosti za ostvarivanje poticaja ili bespovratnih sredstava iz EU fondova, uz određene uvjete prihvatljivosti prijavitelja, projekta i troškova projekta),
  • prodaja nerentabilne imovine (pregled stanja, analiza korištenje ili ne korištenja pojedine pokretne i/ili nepokretne imovine, ispitivanje tržišnih cijena te prodaja ako postoji mogućnost prodaje iste),
  • dodatna obrada tržišta (koje tržište/a nisu dovoljno obrađena, je li proizvod/usluga potencijalno zanimljiv na novim tržištima na kojima prethodno nije bio prisutan, razmotriti mogućnosti izlaska na inozemna tržišta ili tržišta bolje, veće platežne moći, kako bi se u kraćem periodu postigli veći financijski rezultati i olakšalo poslovanje usred krize),
  • renovacija proizvoda/usluga (može li se proizvod poboljšati, unaprijediti, nudi li konkurencija bolju verziju proizvoda, može li se napraviti iskorak pred konkurencijom, traži li tržište drugačiji proizvod),
  • politika cijena (može li naš proizvod ili usluga postići višu cijenu ili je potrebno prethodno unapređenje usluge?

Kod rezanja troškova i mikro poduzetnici mogu postići određen učinke kroz pravilnije trošenje resursa i većom brigom o vođenju zaliha sirovina i materijala.

Dodatni prijedlozi za smanjenje troškova:

  • bolje vođenje zaliha i upravljanja nabavnim procesima (vlastitim resursima i reorganizacijom ili uz korištenje konzultanta za vođenje procesima nabava te pomoć kod inventure poduzeća),
  • smanjenje troškova koji nisu nužni ili traženje povoljnih usluga (telekom usluge, dobavljači energenata, pregovaranje s postojećim dobavljačima i ishođenje boljih uvjeta suradnje…),
  • Manji poslovni prostor ako je moguće,
  • Bolje organizirano radno vrijeme (manje grijanja, hlađenja – jednosmjenski rad, ako je primjenjivo…),
  • Ukidanje povlastica zaposlenicima (ako nisu realne i bitne za daljnji rad),
  • Bolja iskoristivost materijala u procesima proizvodnje (novi strojevi, optimizacija procesa, inovacije u radu, ponovna uporaba korištenih materijala, ako je primjenjivo…).

Velika je i važna uloga kao i utjecaj računovodstvenog odjela ili odjela financija, po mogućnosti odjela kontrolinga ako postoji u poduzeću jer osobe koji prate troškove, vrijednost imovine, zaliha, financijska kretanja mogu u realnom vremenu alarmirati upravu u vezi nerazumno velikih stavki na rashodovnoj strani u pojedinim stavkama.

Kod smanjenja troškova važno je voditi računa da to neće ugroziti poslovanje poduzeća i da se ne reže grana na kojoj se sjedi, odnosno oni troškovi koji su važni za funkcioniranje procesa, ljudi, pogona. Na primjer: ne može se ukinuti redovno održavanje stroja koji proizvodi i prihoduje jer će njegov kvar ugroziti cijelo poslovanje firme. Dakle, važno je dobro procijeniti koji troškovi se mogu i smiju rezati, a koji nikako ne. Manji obim posla neminovno će utjecati na smanjenje troškova, no to ne bi trebao biti dugoročan cilj jer dovodi do gušenja i kasnijeg gašenja poslovanja.

Smanjenje plaća, prilika ili zamka?

Poduzetnici u doba krize i problema s likvidnosti često prvo potežu za mjerom ukidanja radnih mjesta ili smanjenja plaća zaposlenicima. Ovo bi trebale biti krajnje mjere.

Poduzeće čine ljudi, ljudi rade s ljudima, ne radi firma s firmom, nego ljudi s ljudima, a smanjenjem plaća može prouzročiti:

  • pad motivacije zaposlenika i manji angažman,
  • revolt, pa čak i destruktivan način rada zaposlenika,
  • odlazak najboljih radnika.

Boljom organizacijom i optimizacijom poslovanja, te pravilnijem iskorištavanju resursa, možda se potez smanjenja plaća može u potpunosti izbjeći.

Ako se ipak ide na smanjenje plaća, jer ne postoje druge mogućnosti, tada je važno pravilno odrediti način smanjenja plaća, koji može biti:

  • smanjenje u jednakom postotku svima (Za neke će ovo biti pravedno, neki će smatrati da su važniji te da nisu smjeli biti u istoj masi s drugima, no ovo je ipak najbezbolniji način te u trenutku krize većina će prihvatiti.)
  • smanjenje samo nekim odjelima, koji na primjer ne rade na tržištu (Ovo može izazvati interni „rat“ između odjela.)
  • smanjenje pojedincima ovisno o njihovim učincima (Kao i prethodna opcija uzrokovat će bunt pojedinaca, što može uzrokovati nove probleme s ljudstvom i trošenje vremena na rješavanje međuljudskih odnosa, što u fazi krize menadžmentu troši dragocjeno vrijeme.)

Otkazivanje ugovora o radu

Što se tiče ukidanja radnih mjesta i otkazivanja ugovora o radu, treba biti oprezan te dobro proučiti:

  • Zakon o radu https://www.zakon.hr/z/307/Zakon-o-radu,
  • Kolektivni ugovor poduzeća (ako postoji),
  • Ugovore o radu s pojedincima i ispitati sve mogućnosti i postupke koji prethode raskidu ugovora o radu.

Vrste otkaza:

  • Redoviti otkaz ugovora o radu:
    • poslovno uvjetovani otkaz,
    • osobno uvjetovani otkaz,
    • otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika.
  • Izvanredni otkaz ugovora o radu

Oprezno s ukidanjem radnih mjesta. Oko prijedloga se savjetovati s pravnicima, na koji način dati otkaz i koju vrstu otkaza ugovora o radu, da bi se izbjegle potencijalne tužbe, sudski postupci kao i mogući dodatni troškovi.

Redoviti otkaz ugovora o radu

Prema članku 115. Zakona o radu: Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

  1. ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
  2. ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
  3. ko radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) ili
  4. ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
  5. Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
  6. Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapošljava manje od dvadeset radnika.
  7. Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.
  8. Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
  9. Ako u roku iz stavka 5. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga

Kod redovitog otkaza ugovora o radu moraju postojati:

  • objektivno uvjetovani poslovni kriteriji,
  • osobna uvjetovanost zbog trajnih okolnosti, sposobnosti i neskrivljena radna neučinkovitost (trajna bolest i psihofizičko stanje),
  • skrivljeno ponašanje radnika kroz povredu radne obveze u radnom odnosu,
  • nezadovoljenje na probnom radu – posebno opravdan razlog kod otkaza ugovora o radu (čl. 53. st 3. ZoR-a).

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

  • odredbe ZoR-a koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
  • u slučaju radnikova prihvata ponude, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
  • o ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.
  • rok prava na sudsku zaštitu teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

  • Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede
    obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
  • Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
  • Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Razlozi izvanrednog otkaza ugovora o radu:

  • neizvršavanje radnih obveza,
  • odnos prema trećima,
  • sukob s poslodavcem ili drugim radnikom,
  • dugotrajno bolovanje ili zlouporaba bolovanja,
  • neopravdano izostajanje s posla/napuštanje radnog mjesta,
  • alkoholiziranost, krađa, osobna stručna svojstva,
  • šteta poslodavcu, nelojalna konkurencija, itd.