Opći dio stručnog ispita

Koja pravila mora poštovati poslodavac ako koristi opasne kemikalije?
(1) Opasne kemikalije poslodavac smije koristiti samo ako ne može iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih kemikalija.
(2) Ako nije moguća zamjena opasnih kemikalija bezopasnim ili manje opasnim, odnosno manje štetnim kemikalijama, poslodavac je obvezan utvrditi može li se primjenom drugog radnog postupka smanjiti opasnost ili štetnost od njihove primjene.
(3) Ako koristi opasne kemikalije, poslodavac je obvezan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom:

1) koristiti zatvorene sustave, ako je to moguće prema vrsti poslova i stanju tehnike,
2) odvoditi s mjesta nastanka, odnosno izvan radnog okoliša, opasne plinove, pare, prašine i aerosola čije oslobađanje ne može spriječiti tako da pri odvođenju ne onečišćuje ljudski okoliš3) kada ne može odvoditi opasne plinove, pare, prašine i aerosola s mjesta nastanka, ograničiti na najmanju moguću mjeru:
− količinu opasne kemikalije
− broj radnika izloženih djelovanju opasne kemikalije
− vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasne kemikalije

4) osigurati da radnici pri radu s opasnim kemikalijama koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu, ako se pravilima navedenima u podstavcima 1., 2. i 3. ovoga stavka ne može postići zadovoljavajuća sigurnost i zaštita zdravlja radnika.

 

Ispitivanje radne opreme
čl. 41. Zakona o zaštiti na radu:
(1) Poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu.
(2) Poslodavac je obvezan prestati s radom u građevinama namijenjenima za rad, a na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost za sigurnost i zdravlje radnika.
(3) Poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.
(4) Poslodavac je obvezan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika.

čl. 42. Zakona o zaštiti na radu:
(1) Poslodavac je obvezan, u skladu s ovim Zakonom, njegovim provedbenim propisima, pravilima zaštite na radu, posebnim propisima, odnosno uputama proizvođača, obavljati preglede, odnosno ispitivanja sredstava rada koja se koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika.

čl. 7. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/16):
Poslodavac je dužan, u skladu s važećim propisima o načinu ispitivanja strojeva i uređaja, obavljati ispitivanje radne opreme u sljedećim slučajevima:

– prije početka korištenja na novom mjestu rada, ako je radna oprema premještena s jednog mjesta na drugo pa je zbog toga rastavljena i ponovno sastavljena
– u slučaju iznimnih okolnosti koje ugrožavaju sigurnost djelovanja radne opreme (promjena načina rada, oštećenja radne opreme, nedostaci na radnoj opremi, ozljede radnika na radnoj opremi)
– na temelju rješenja inspektora rada
– u rokovima koje je u uputama za uporabu i održavanje odredio proizvođač radne opreme, ili u roku koji je utvrđen posebnim propisom ili
– periodički u rokovima koji ne mogu biti duži od tri godine.

 

Skraćeno radno vrijeme
čl. 64 Zakona o radu:
(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuju se posebnim propisom.
(3) Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovoga članka, ne smije na takvim poslovima raditi duže od radnog vremena utvrđenog stavkom 2. ovoga članka, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca.
(4) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se ugovoriti da radnik koji na poslovima iz stavka 1. ovoga članka ne radi u punom radnom vremenu, dio radnog vremena, najduže do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima koji nemaju narav poslova iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga članka izjednačuje se s punim radnim vremenom.

 

Procjena rizika i izbor osobnih zaštitnih sredstava
Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 5/21):
čl. 3
(1) Osobna zaštitna oprema u smislu ovoga Pravilnika je sva oprema koju radnik nosi, drži ili na bilo koji drugi način koristi na radu pri obavljanju poslova, tako da ga štiti od jednog ili više izvora opasnosti odnosno štetnosti koji bi mogli ugroziti njegovu sigurnost i zdravlje.
(2) Osobnom zaštitnom opremom smatra se i svako pomagalo ili dodatak koji se koristi za postizanje svrhe iz čl. 1.

čl. 5
Osobnu zaštitnu opremu radnici koriste na poslovima na kojima nije moguće u dovoljnoj mjeri otkloniti ili smanjiti rizike za sigurnost i zdravlje na radu primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ili odgovarajućom organizacijom rada iz stavka 1. ovoga članka radu.

čl. 6
Poslodavac određuje osobnu zaštitnu opremu na temelju procjene rizika za sigurnost i zdravlje kojima su radnici izloženi na radu, postupajući prema općim načelima prevencije zaštite na radu.

čl. 7
(1) Poslodavac osigurava radnicima osobnu zaštitnu opremu koja mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

1. da je projektirana i proizvedena u skladu s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima i pravilima za slobodno kretanje na tržištu,
2. da je namjenski izrađena za zaštitu od očekivanih rizika i da njena uporaba ne uzrokuje daljnje rizike za sigurnost i zdravlje radnika,
3. da odgovara postojećim uvjetima na mjestu rada,
4. da odgovara ergonomskim potrebama i zdravstvenom stanju radnika,
5. da je izrađena i oblikovana tako da je radnik može pravilno prilagoditi na jednostavan način.

(2) Kada radnik zbog više rizika kojima je izložen mora koristiti različitu osobnu zaštitnu opremu, poslodavac mora osigurati takvu opremu koja je međusobno prilagodljiva, a da pri tome još uvijek djelotvorno štiti radnika od rizika kojima je izložen na radu.

čl. 10
(1) Poslodavac mora na vlastiti trošak radnicima osigurati ispravnu osobnu zaštitnu opremu, provoditi postupke održavanja, popravaka i zamjene osobne zaštitne opreme te osigurati zadovoljavajuće higijensko stanje opreme.
(2) Poslodavac mora osigurati i staviti na raspolaganje radnicima tehničke upute te upute za uporabu osobne zaštitne opreme.

čl. 12
(1) Prije odabira osobne zaštitne opreme, koja se namjerava staviti radnicima na korištenje, poslodavac mora ocijeniti ispunjava li osobna zaštitna oprema zahtjeve iz članka 7. ovoga Pravilnika, tako da osigura:

1. analizu i procjenu rizika koje nije moguće u dovoljnoj mjeri otkloniti ili smanjiti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ili odgovarajućom organizacijom rada,
2. određivanje značajki osobne zaštitne opreme s ciljem djelotvorne zaštite radnika na temelju analize i procjene rizika iz točke 1. ovog stavka, uzimajući u obzir i rizike koji bi mogli nastati uslijed korištenja iste,
3. usporedbu značajki raspoložive osobne zaštitne opreme s utvrđenim značajkama osobne zaštitne opreme iz točke 2. ovoga stavka.

(2) Postupak ocjene iz stavka 1. ovoga članka poslodavac mora ponoviti kada nastupi promjena stanja na temelju kojeg je obavljena prethodna ocjena.

 

Na kojim se načelima temelji procjena rizika?
čl. 11. Zakona o zaštiti na radu:
1) izbjegavanja rizika,
2) procjenjivanja rizika,
3) sprječavanja rizika na njihovom izvoru,
4) prilagođavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom, rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalih napora s ciljem smanjenja njihovog štetnog učinka na zdravlje,
5) prilagođavanja tehničkom napretku,
6) zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
7) razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša,
8) davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim,
9) odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika,
10) besplatnosti prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike.

 

Obveze, odgovornosti i prava poslodavca pri izvođenju procesa rada?
čl. 17 Zakona o zaštiti na radu:
(1) Poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pritom računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima.
(2) Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu.
(3) Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu, poslodavac je obvezan uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja.
(4) Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku obvezan voditi računa o sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu na radu.
(5) U svrhu unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika poslodavac je obvezan poboljšavati razinu zaštite na radu i usklađivati radne postupke s promjenama i napretkom u području tehnike, zdravstvene zaštite, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih područja, te ih je obvezan organizirati tako da smanji izloženost radnika opasnostima, štetnostima i naporima propisanima u pravilniku iz članka 18. stavka 6. ovoga Zakona, a osobito izloženost jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po učinku u određenom vremenu (normirani rad), radi sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom.
(6) Troškove provođenja zaštite na radu snosi poslodavac, odnosno njezino provođenje ne smije teretiti radnika.

 

Ustanove i trgovačka društva za zaštitu na radu?
čl. 82. Zakona o zaštiti na radu:
(1) Poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati ovlaštene osobe.
(2) Osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu obvezna je poslove zaštite na radu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa zaštite na radu.
(3) Osoba može biti ovlaštena za izradu procjene rizika, osposobljavanje za rad na siguran način, ispitivanje sredstava rada, ispitivanja u radnom okolišu te obavljanje poslova zaštite na radu u skladu sa stavkom 10. ovoga članka.
(4) Ovlaštenje iz stavka 3. ovoga članka može se dati za obavljanje pojedinog ili više poslova zaštite na radu.
(5) Ovlaštena osoba izdaje isprave o provedenim ispitivanjima radne opreme, odnosno radnog okoliša.
(6) Ako ovlaštena osoba obavlja poslove zaštite na radu suprotno odredbama ovoga Zakona i drugih pravila zaštite na radu, ovlaštenoj fizičkoj osobi, ovlaštenoj pravnoj osobi i odgovornoj osobi u ovlaštenoj pravnoj osobi poništit će se i ukinut ovlaštenja u skladu s propisom iz stavka 12. ovoga članka.
(7) Ministar postupa i rješava u upravnim stvarima u prvostupanjskom postupku u vezi s davanjem ovlaštenja osobama za zaštitu na radu.
(8) Ministarstvo obavlja stručni nadzor i reviziju poslovanja ovlaštenih osoba u odnosu na dobivena ovlaštenja.
(9) Rješenja iz stavka 7. ovog članka su upravni akti, protiv kojih se može pokrenuti upravni spor.
(10) Tijela državne uprave, tijela s javnim ovlastima te javne ustanove dužne su na zahtjev tijela državne i javne uprave te javnih ustanova osigurati dostupnost podataka s područja zaštite na radu, poštujući propise o zaštiti osobnih podataka.
(11) Ministar pravilnikom propisuje obveznike, načine, postupke, rokove, vrste podataka i izvješća koje ministarstvu dostavljaju poslodavci, ovlaštene osobe, zavod nadležan za zaštitu zdravlja na radu, zavod nadležan za zdravstveno osiguranje, tijelo nadležno za poslove inspekcije rada te pravila postupanja podacima.
(12) Ministar pravilnikom propisuje uvjete pod kojima poslodavac za svoje potrebe i osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu biti ovlaštene za obavljanje poslova iz stavaka 3. i 5. ovoga članka, postupak izdavanja, poništenja i ukidanja ovlaštenja, stručni nadzor nad obavljanjem poslova za koje su ovlaštene, postupak izdavanja isprava o provedenim ispitivanjima i osposobljavanju, obveze i način evidentiranja izdanih i oduzetih ovlaštenja.

čl. 26. Zakona o zaštiti na radu:
Ovlaštena osoba iz članka 82. ovoga Zakona odgovara za štetu na radu i u vezi s radom koju uzrokuje poslodavcu, odnosno radniku, obavljanjem poslova zaštite na radu, ako ne postupa u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.

 

Raspored radnika na poslove s posebnim uvjetima rada?
čl. 36. Zakona o zaštiti na radu:
Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom (Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada), odnosno posebnim propisom za te poslove.
Osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac upućuje na pregled specijalistu medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogućeg utjecaja štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika.
Poslodavac je obvezan radnika koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ponovno uputiti na pregled prije isteka roka utvrđenog propisom iz stavka 6. ovoga članka ili kada to ocijeni specijalist medicine rada.
Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako ga ponovno ne uputi na pregled u roku u kojem je to bio obvezan učiniti ili ako radnik odbije pristupiti pregledu na koji ga je uputio.
Na izdvojenim mjestima rada u smislu općeg propisa o radu ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.

 

Povjerenik radnika za zaštitu na radu?
Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu s ovim Zakonom izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu.
čl. 33 Zakona o zaštiti na radu:
Poslodavac je obvezan, unaprijed i pravodobno, savjetovati se s povjerenikom radnika za zaštitu na radu o:
1) zapošljavanju stručnjaka zaštite na radu i poslovima koje će obavljati,
2) povjeravanju provođenja zaštite na radu ovlaštenoj osobi i poslovima koje će obavljati,
3) izradi procjene rizika te izmjenama, odnosno dopunama procjene rizika,
4) izboru radnika za pružanje prve pomoći i radnika za provođenje mjera zaštite od požara, evakuacije i spašavanja,
5) zaštiti i prevenciji od rizika na radu te sprječavanju i smanjivanju rizika,
6) sprječavanju nezgoda, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
7) promjenama u procesu rada i tehnologiji,
8) planiranju i provođenju osposobljavanja iz zaštite na radu,
9) poboljšanju uvjeta rada te planiranju i uvođenju novih tehnologija,
10) utjecaju radnih uvjeta i radnog okoliša na sigurnost i zdravlje radnika,
11) izboru sredstava rada i osobne zaštitne opreme,
12) izloženosti radnika jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalim naporima:

– sudjelovanje u odboru zaštite na radu;
– odmah pozivanje na očevid u vezi skupne, teške i smrtne ozljede na mjestu rada;
– izvješće jedanput u 6 mjeseci o stanju zaštite na radu i planiranim korektivnim radnjama;
– sazivanje sjednice odbora ako nije u roku najmanje jedanput u tri mjeseca osim u slučaju smrtne, teške ozljede na mjestu rada, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu, poslodavac je obvezan sazvati sjednicu u roku od dva radna dana od nastanka ozljede;
– odobrenje za korištenje nadzornih uređaja (15 dana);
– sudjelovanje u prevenciji i sprječavanju ovisnosti i zlouporabe sredstava ovisnosti;
– izvještavanje medicine rada o činjenicama vezanima uz rad, aktivnosti, mjesto rada i radni okoliš, za koje znaju ili pretpostavljaju da mogu nepovoljno utjecati na zdravlje radnika;
– radnik ga odmah obavještava o nedostacima značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu.

čl. 71. Zakona o zaštiti na radu:
Povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezan je štititi interese radnika na području zaštite na radu te pratiti primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo:
1) podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz donošenje odluka iz zaštite na radu,
2) zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja rizika,
3) podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu,
4) sudjelovati s poslodavcem u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih kemikalija i bioloških štetnosti u radni i proizvodni proces te poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu,
5) biti obaviješten o svim promjenama koje utječu ili bi mogle utjecati na zaštitu na radu,
6) izvršiti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca iz zaštite na radu,
7) primati primjedbe radnika u vezi s primjenom pravila zaštite na radu te ih prenositi poslodavcu ili njegovom ovlašteniku,
8) izvijestiti nadležnog inspektora i specijalistu medicine rada o svojim zapažanjima, odnosno zapažanjima radnika,
9) prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi nadležni inspektor,
10) pozvati nadležnog inspektora, kada ocijeni da su ugroženi sigurnost i zdravlje radnika, a poslodavac propušta ili odbija provoditi potrebnu zaštitu na radu,
11) osposobljavati se za obavljanje poslova povjerenika radnika za zaštitu na radu,
12) stalno proširivati i unapređivati znanje te pratiti i prikupljati obavijesti od važnosti za svoj rad,
13) staviti prigovor na inspekcijski nalaz,
14) svojim djelovanjem poticati radnike na provedbu zaštite na radu,
15) obavještavati radnike o provedbi zaštite na radu.

 

Upute za rad?
čl. 32 Zakona o zaštiti na radu:
– Poslodavac je obvezan pisanim uputama osigurati provedbu radnog postupka u skladu s pravilima zaštite na radu te je obvezan dati radnicima upute.
– Poslodavac je obvezan istaknuti na mjestima rada pisane upute o radnom okolišu, sredstvima rada, opasnim kemikalijama, biološkim štetnostima, opasnostima na radu, izvorima fizikalnih štetnosti i drugim rizicima na radu i u vezi s radom, u skladu s procjenom rizika.
– Poslodavac je obvezan osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za rad na siguran način i osobnu zaštitnu opremu čija obvezna uporaba proizlazi iz procjene rizika ili na kojima prijeti ozbiljna i specifična opasnost.
– Poslodavac je obvezan pravodobno dati radniku upute o postupanju u slučaju nastanka neposrednog rizika za život i zdravlje, kojemu je, ili bi mogao biti izložen, kao i o mogućim mjerama koje je u tom slučaju potrebno poduzeti radi sprječavanja ili smanjivanja rizika.

čl. 53 Zakona o zaštiti na radu:
Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno obavješćivanje radnika, poslodavac je obvezan postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja sredstava rada, opasnih kemikalija, bioloških štetnosti te izvora fizikalnih i drugih štetnosti na radu.

čl. 62 Zakona o zaštiti na radu:
Poslodavac je obvezan na mjestu rada postaviti na vidljivo mjesto:
– upute i oznake za rukovanje radnom opremom,
– upute i oznake za rad s opasnim kemikalijama, biološkim štetnostima, izvorima zračenja i drugim izvorima opasnosti i štetnosti,
– upute za rad na siguran način za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju.

 

Obveze projektanata koji izrađuju tehničku dokument. za građevine namijenjene za rad?
čl. 73 Zakona o zaštiti na radu:
Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuća pravila zaštite na radu.
Investitor je obvezan osigurati da se pri projektiranju građevina namijenjenih za rad u skladu s posebnim propisom izradi elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene pravila zaštite na radu pri korištenju građevina namijenjenih za rad.

 

Dužnosti poslodavca prema tijelima nadzora?
čl. 65 Zakona o zaštiti na radu:
Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj i teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.
Obavijest je obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede.

čl. 66 Zakona o zaštiti na radu:
Poslodavac je obvezan omogućiti tijelu nadležnom za inspekcijski nadzor pregled video, odnosno audio zapisa iz članka 43. ovoga Zakona.

čl. 63 Zakona o državnom inspektoratu (NN 115/18):
(1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu inspekcijskom nadzoru dužne su inspektoru omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi članka 61. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za nesmetan rad.
(2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka i ako se ne odazove pozivu za saslušanje u zakazano vrijeme odnosno ako u roku određenom u zapisniku inspektora ili roku određenom u pozivu za saslušanje stranke ne osigura uvid u proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru.
(3) Smatra se da fizička ili pravna osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka kada nije, u skladu s propisima zaštite na radu, obavijestila inspektora rada o ozljedi radnika ili osobe na radu odnosno kada nije sačuvala prostor, sredstva i okolnosti u stanju u kakvom su bili u trenutku događaja koji je uzrokovao ozljedu, osim promjena koje su bile nužne za sprječavanje daljnjih rizika i za spašavanje ozlijeđene osobe.
(4) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje. Zahtjev za privremenu obustavu poslovanja inspektor je dužan unijeti u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.
(5) Inspektor može od nadzirane pravne i fizičke osobe tražiti izvršenje pojedine radnje u postupku radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok izvršenja te radnje.

 

Posebni dio stručnog ispita

Radne prostorije
čl. 11 Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada NN 105/20
(1) Veličina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano najmanje 10 m³ zračnog prostora i 2 m² slobodne površine poda.
(2) Pod pojmom zračni prostor odnosno slobodna površina poda podrazumijeva se slobodna zapremina zračnog prostora, odnosno površina poda koja nije zauzeta namještajem, strojevima, pomoćnim uređajima i napravama ili materijalom i ne služi kao prostor za skladištenje.
(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na prostorije u kojima pri radu postoje propisani mikroklimatski uvjeti i nema fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških štetnosti.
(4) Minimalne svijetle visine radnih prostorija moraju iznositi:

1. 3 m – prostorije u kojima su tijekom procesa rada prisutne fizikalne, kemijske odnosno biološke štetnosti, osim prostorija za koje je drugačije određeno posebnim propisima,
2. 2,8 m – prostorije u kojima su pri radu ispunjeni zahtjevi u pogledu mikroklimatskih uvjeta, odnosno u kojima tijekom procesa rada nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških štetnosti,
3. 2,5 m – prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova, projektantski uredi, skladišta, prostorije u kojima se radnici zadržavaju manje od dva sata dnevno, prostorije u kojima se obavljaju poslovi kao što su: krojački, pletački, frizerski, graverski, ključarski, staklorezački, postolarski, fotografski, optičarski, slikarski, kozmetičarski, pedikerski, urarski, zlatarski i slični poslovi, a u kojima su zadovoljeni mikroklimatski uvjeti i nema fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških štetnosti,
4. Prostorije iz točke 3. ovoga stavka koje se nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim propisima, ili u građevinama koje spadaju u zaštićena kulturna dobra, a kojima visinu nije moguće mijenjati, visina prostorija može biti manja od 2,5 m, ali ne manja od 2,2 m,

(5) Kontejneri se mogu koristiti kao privremena mjesta rada (privremena gradilišta, izložbe, sajmovi i sl.) ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka i ako svijetla visina unutarnjeg prostora nije manja od 2,2 m.

 

Zaštitne ograde i rukohvati
čl. 19 Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada NN 105/20
(1) Stubišni krak i stubišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom koja mora biti postavljena kontinuirano na cijeloj dužini stubišta.
(2) Galerije, platforme (podiji), prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 1,0 m s kojih se može pasti, moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom, ako drugim propisima zaštite na radu nije drugačije određeno.
(3) Zaštitna ograde i rukohvati moraju biti izvedeni tako da ne predstavljaju rizik.
(4) Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 1,0 m mjereno od poda.
(5) Rukohvat na stepeništu mora biti postavljen na visini od najmanje 1 m iznad gornje površine gazišta, mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata i mora biti postavljen barem s jedne strane.
(6) Ispuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolično opterećenje preko ukupne površine ograde.
(7) Ograda mora izdržati horizontalno opterećenje od najmanje 700 N/m.
(8) Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih prečki, svijetli okomiti razmak između prečki te između prečke i poda odnosno vrha stube i prečke ne smije biti veći od 25 cm.
(9) Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda svijetli razmak između prečki ne smije biti veći od 14 cm.
(10) Površine potpuno ili djelomično ispunjene umecima od čvrste žičane mreže, razapetom metalnom konstrukcijom ili ornamentalnim rešetkama koje zaštićuju od pada kroz zaštitnu ogradu moraju odgovarati navedenim zahtjevima u stavcima 8. i 9. ovoga članka, a dozvoljena je i druga kombinacija navedenih načina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost.
(11) Na mjestima gdje postoji rizik od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od površine poda odnosno gazišta stube.
(12) Ako se neprekinuti čvrsti obrub postavlja na donjem dijelu stubišne ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom stubišta, a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutovima prema obrubu, od njegovog vrha do izbočine gazišta.

 

Kemlerovi brojevi
Kemlerovi brojevi je identifikacijski broj opasnosti- postavlja se na vozila na pločama opasnosti (prvi broj – značenje po klasama, drugi – vrsta opasnosti, umnoženi brojevi predstavljaju veliku opasnost),

• prvi broj (značenje po klasama) -3-zapaljive tekućine,
• drugi broj (vrsta opasnosti)-3-opasnost od zapaljenja,
• identifikacijski broj tvari(UN broj).
• klasa 1- eksplozivi,
• klasa 2 -plinovi,
• klasa 3 -tekućine,
• klasa 4.1 -zapaljive krute tvari,
• klasa 4.2 -samo zapaljive tvari,
• klasa 4.3 -tvari koje reagiraju s vodom,
• klasa 5.1 -oksidirajuće tvari,
• klasa 5.2 -organski peroksidi,
• klasa 6.1 – otrovi,
• klasa 6.2 -infektivne tvari,
• klasa 7 -radioaktivne tvari,
• klasa 8 -nagrizajuće tvari,
• klasa 9 -ostale opasne tvari.

 

Označavanje opasnih kemikalija
Pravilnik o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 64/11, 137/11 i 71/12):
3. Piktogram opasnosti jest grafički prikaz koji sadrži simbol i druge grafičke elemente, kao što je obrubljenje, uzorak podloge i boja, čija je svrha prenijeti određene informacije o opasnosti u pitanju.
4. Oznaka opasnosti jest riječ kojom se označava relativna razina opasnosti kako bi se čitatelja upozorilo na potencijalnu opasnost. Razlikuju se dva stupnja opasnosti:

(a) »Opasnost« jest oznaka opasnosti za više kategorije opasnosti,
(b) »Upozorenje« jest oznaka opasnosti za niže kategorije opasnosti.

5. Oznaka upozorenja jest izraz koji se dodjeljuje razredu i kategoriji opasnosti kako bi se opisala vrsta opasnosti opasne tvari ili smjese te, prema potrebi, stupanj opasnosti,
6. Oznaka obavijesti jest izraz kojim se opisuje preporučena mjera ili mjere za smanjenje ili prevenciju štetnih posljedica izlaganja opasnoj tvari ili smjesi uslijed njihove uporabe ili zbrinjavanja,
7. Tvari jesu kemijski element i njegovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka, ali isključujući otapala koja se mogu izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari i promjene njezinoga sastava.

 

Zaštita ruku – RUKAVICE, vrste zaštite od:

– uboda, posjekotina,
– vibracije,
– kemijskih tvari,
– električne struje,
– topline i hladnoće,
– ionizirajućeg zračenja,
– mikroorganizama,
– zaštitne rukavice za vatrogasce,
– zaštitne rukavice za zavarivače,
– rukavice i štitnici za ruke od čeličnog pletiva,
– rukavice s četiri prsta skupa i odvojenim palcem,
– napršnjaci,
– narukavnici,
– štitnici za zapešće pri teškom fizičkom radu,
– rukavice bez prstiju,
– zaštitne rukavice,
– zaštitne rukavice za zaštitu od višestrukih rizika,
– naprstak i štitnik za prste i ručni zglob,
– zaštitne podlaktice i nadlaktice.

 

Sigurnosno tehnički list (STL), rad s kemikalijama?
STL (Sigurnosno tehnički list) osigurava iscrpne podatke o tvari ili smjesi koja se koristi na radnom mjestu. On osigurava i poslodavcima i radnicima uvid u podatke o kemijskoj opasnosti, uključujući i opasnost za okoliš, kao i mjere predostrožnosti. Ako je u STL uključen scenarij izloženosti onda on daje specifične podatke za svaku pojedinu uporabu. Podaci iz STL-a omogućuju poslodavcu osmišljavanje aktivne zaštite radnika, s treninzima koji su karakteristični za svako pojedino radno mjesto, te da razmotri sve potrebne mjere za zaštitu okoliša.
Osim toga STL sadrži podatke i za ostale sudionike u lancu opskrbe. Tako, određene informacije mogu biti upućene onima koji su vezani uz prijevoz opasnih kemikalija, uz promptni odgovor u slučaju nesreće (uključujući i centre za kontrolu otrovanja), uz profesionalnu uporabu pesticida i uz krajnje korisnike.
Sigurnosno-tehnički list (STL) je dokument s predefiniranim formatom danom u Prilogu II. Uredbe REACH. Informacije u sigurnosno-tehničkom listu moraju biti jasne i koncizne. Sigurnosno-tehnički list izrađuje stručna osoba, koja mora uzeti u obzir specifične potrebe i znanja korisnika u mjeri u kojoj su ona poznata. Dobavljači tvari i smjesa osigurat će stručnim osobama potrebno osposobljavanje, uključujući tečajeve ponavljanja.
Uredba REACH kaže da bi odgovorna osoba za izradu STL-a morala proći odgovarajuću edukaciju, uz povremenu obnovu znanja, a posebice kada dođe do promjena u propisima koji reguliraju izradu STL-a. Razumljivo je da rijetko jedna osoba posjeduje znanje iz svih polja koje pokriva STL. Zato je neophodno da odgovorna osoba potraži pomoć drugih kompetentnih institucija.
Odgovorna osoba mora osigurati dosljednost STL-a, a posebice ako djeluje kao koordinator skupine ljudi.
Proizvođač, uvoznik ili daljnji korisnik, odnosno pravna ili fizička osoba koja neku kemikaliju stavlja na tržište, sukladno Zakonu o kemikalijama šalje u HZTA ispravno ispunjeni STL.
Nakon pregleda, HZTA preuzima STL koji je ispravan ili ima male pogreške o kojima obavješćuje pošiljatelja dokumenta. Ispravan STL ulazi u registar kemikalija i podaci iz njega su na raspolaganju potencijalnim korisnicima.
Ako STL nije ispravno izrađen stručnjaci HZTA daju prijedloge kako ispraviti netočne navode i vraćaju STL pošiljatelju na popravak. Ako pošiljatelj prihvati prijedloge HZTA, STL se zaprima u registar, a u suprotnom se odbija prihvaćanje STL-a o čemu se izvješćuju Ministarstvo zdravlja i nadležna sanitarna inspekcija.

 

Statički elektricitet?
Električni naboj koji nastaje kao posljedica trenja razdvajanjem pozitivnih i negativnih naboja na električno neutralnim objektima (proton, elektron).
Često je ukupni iznos električnog naboja jednak nuli, kao posljedica jednakog broja elektrona i protona u svakom atomu, gdje se djelovanje njihovih naboja međusobno poništava.
Prilike u kojima suma električnih naboja nije jednaka nuli često se očituju kao statički elektricitet. Statički elektricitet djeluje u okolini elektrostatičkom silom i privlači suprotno nabijene čestice tvari, a odbija jednako nabijene čestice.
Opasnost je kad se uslijed tolike količine naboja na jednom mjestu da se prazni u obliku iskre koja u granicama eksplozivnosti može zapaliti eksplozivne smjese plinova, para, prašina i materijala.
Zaštita:

– uzemljenjem,
– održavanjem vlage u zraku,
– ionizacijom zraka,
– antistatičkom preparacijom,
– povećanjem vodljivosti loše vodljivih elemenata,
– odvođenje stat. elektriciteta influencijom.

 

Pojam radne opreme i obveze rukovatelja radnom opremom?
Pojmovnik – Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17):
a) »radna oprema« su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini;
b) »uporaba radne opreme« je aktivnost koja uključuje radnu opremu, poput pokretanja ili zaustavljanja opreme, premještanje, popravak, preinaka, održavanje i servisiranje opreme, posebno uključujući čišćenje;
c) »opasno područje« je prostor unutar ili oko radne opreme u kojemu radnik može biti izložen riziku za svoju sigurnost ili zdravlje;
d) »izloženi radnik« je radnik koji se u cijelosti ili djelomično nalazi u opasnom području i
e) »rukovatelj« je radnik određen za uporabu radne opreme.

čl. 68. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/18):
(1) Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu.
(2) Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da:

1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika,
2) pravilno koristi sredstva rada,
3) pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto,
4) pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima rada,
5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na rada,
6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca,
7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada.